{"id":1016,"date":"2023-01-30T17:38:03","date_gmt":"2023-01-30T16:38:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.kajganic.ch\/?p=1016"},"modified":"2024-09-17T17:45:24","modified_gmt":"2024-09-17T16:45:24","slug":"spas-od-ludila","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.kajganic.ch\/?p=1016","title":{"rendered":"Spas od ludila"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"1016\" class=\"elementor elementor-1016\">\n\t\t\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-6f8a7cbd elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"6f8a7cbd\" data-element_type=\"section\" data-e-type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"jet-sticky-column-sticky elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-5a04c027\" data-jet-sticky-column-settings=\"{&quot;id&quot;:&quot;5a04c027&quot;,&quot;sticky&quot;:true,&quot;topSpacing&quot;:120,&quot;bottomSpacing&quot;:0,&quot;stickyOn&quot;:[&quot;desktop&quot;]}\" data-id=\"5a04c027\" data-element_type=\"column\" data-e-type=\"column\" data-settings=\"{&quot;background_background&quot;:&quot;classic&quot;}\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-539290a9 elementor-widget elementor-widget-spacer\" data-id=\"539290a9\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"spacer.default\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-spacer\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-spacer-inner\"><\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-63df710c\" data-id=\"63df710c\" data-element_type=\"column\" data-e-type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-4e91ce5f elementor-widget elementor-widget-spacer\" data-id=\"4e91ce5f\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"spacer.default\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-spacer\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-spacer-inner\"><\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-7ef0263e elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"7ef0263e\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Spas od ludila<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-2c8bb029 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"2c8bb029\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">SNAGA I VA\u017dNOST PORODICE<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-6bf0d5bb elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"6bf0d5bb\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p><em>Porodica i pravilan odgoj, faktor je na\u0161e sre\u0107ne budu\u0107no-sti. Slab odgoj je na\u0161e budu\u0107e zlo, na\u0161e budu\u0107e suze, na\u0161a krivica prema drugim ljudima, prema na\u0161oj domovini.<\/em><\/p><p><strong><em>(Anton S.Makarenko)<\/em><\/strong><\/p><p><em>U knji\u017eevnom djelu (kao i u svakom umjetni\u010dkom djelu), postoji i faktor du\u0161evni. U knji\u017eevonsti je to onaj elemenat koji ostaje zanavijek isklju\u010diva svojina svakog pisca, jedino \u0161to se ne daje kopirati ni prisvojiti. Petrarka ima jedan sonet koji glasi: \u201cPro\u0111e moj brod pun zaborava\u201d \u2013 izvjesno jedan od najboljih njegovih soneta, i koji niko ne\u0107e ni nadma\u0161iti ni ponoviti. U njemu je, o \u010dovjekovoj sudbini, re\u010dena tako jedna li\u010dna i intimna du\u0161evna rije\u010d, koja se ne mo\u017ee dva puta re\u0107i, ili bar ne jednim istim na\u010dinom. I ma koliko da je opisna ljepota i misaona dubina u tom sonetu ne\u0161to od najsavr\u0161enijeg u svjetskoj lirici, ipak du\u0161evni faktor u tom malom djelu prevazilazi i njegovu misaonost i njegovu metaforu.<\/em><\/p><p><em>Zato je dobar pisac onaj koji ima najvi\u0161e du\u0161e, a ne najvi\u0161e duha. Du\u0161a je individualna, a duh je univerzalan.<\/em><\/p><p><strong><em>(Jovan Du\u010di\u0107)<\/em><\/strong><\/p><p>\u00a0<\/p><p>Pred nama je roman \u201cSpas od ludila\u201d \u2013 sedmo prozno djelo Milke Kajgani\u0107, spisateljice koja i te kako pronalazi teme koje navode na razmi\u0161ljanja.<br \/>Predstavljen je \u017eivotni put jedne \u017eene i njena gotovo nadljudska istrajnost u vi\u0161e slo\u017eenih situacija, a \u010ditaocu je data prilika da sagleda te\u017einu stradanja tanane \u017eenske du\u0161e. Autorka jo\u0161 prikazuje i psiholo\u0161ki profil kako glavne junakinje, tako i onih koji na glavnu junakinju uti\u010du.<br \/>Opisan je jedan \u017eivot koji je naizgled li\u0161en skoro svih mogu\u0107nosti da ne\u0161to u\u010dini i promijeni. Bespomo\u0107an \u017eivot, kao otkinut list sa grane. Kako i na koji na\u010din tom otkinutom listu dati snage da se podigne, sazna\u0107emo ako slijedimo put Milkinog pera. A Milka nam tako jasno pri\u010da sve te isprepletane situacije, njihove tokove od izvora Istarskoga do dalekog alpskog podru\u010dja. No, od surove svakodnevice te\u0161ko je prona\u0107i skloni\u0161te \u2013 ona prosto melje. Da nas ne bi samljela, potrebna je snaga. A snaga ovog romana je i u tome \u0161to je \u010ditaocu ostavljen slobodan pristup svim situacijama i dozvoljeno mu je da rasu\u0111uje o njima kao ispravnim ili pogre\u0161nim, ili kao li\u010dnim.<br \/>Da bismo razrije\u0161ili dilemu, autorka romana vrlo vje\u0161to ljubavlju poplo\u010dava put, jer dobro zna da je spas svih du\u0161a od muka, problema, ludila, samo u ljubavi.<br \/>O ovome nam govori i narodna izreka: \u201cNe ve\u017ei tugu za srce \u2013 \u2013 snaga ljubavi \u0107e donijeti spas\u201d.<br \/>Kada se ove rije\u010di izgovore glasno, \u010dini se odjek vi\u0161eglasja kao da pjeva hor andjela. Mo\u017eda zato ove rije\u010di imaju gotovo ljekovito dejstvo \u2013 u\u010dvr\u0161\u0107uju vjeru i nadu u bolje sjutra.<br \/>Spisateljici ovo nije nepoznato. To se vidi iz na\u010dina njenog pisanja. Znala\u010dki kr\u010di sve prepreke i slijedi put: \u201cPoslije ki\u0161e, dolazi sunce\u201d.<br \/>Poetska nit koju spisateljica Milka Kajgani\u0107 posjeduje, kojom ukra\u0161ava re\u010denice i to sasvim oprezno, da bi ih postepeno odjenula vedrinom, neosporno pru\u017ea lagodnost \u010ditaocu da je slijedi. Da je slijedi, jer to je nit tananog pripovjedanja:<\/p><p>Pamela je za ta dva preostala mjeseca poro\u0111ajnog dopusta uspjela da se rije\u0161i jo\u0161 tri predmeta, me\u0111u njima i Ustavnog prava. Zvala je drugaricu Marju\u0107u da ode u grad i kupi joj u knji\u017eari Porodi\u010dno pravo i Porodi\u010dni zakon.<br \/>\u2013 Pa \u0161to \u0107e ti to, to je tek u tre\u0107oj godini?<br \/>\u2013 Ma treba to sada da prou\u010dim.<br \/>\u2013 Za\u0161to se optere\u0107uje\u0161?<br \/>\u2013 Ho\u0107u da saznam kakva su dje\u010dja prava, a kakva roditeljska.<br \/>Kad se vratila iz Rijeke, ushi\u0107eno je rekla majci da je sada jo\u0161 tri stepenice bli\u017ee kraju studija. Spakovala je svoje torbe i knjige i od\u0161krinula vrata da vidi \u0161to joj dijete radi. Marino se igrao zve\u010dkama \u0161to su bile na jednoj traci na krevetu. Uzela ga je u ruke i posjela sebi na krilo. \u010cvrsto je sjedio sam, bez da se naslanjao na mamine grudi.<br \/>\u2013 Ba\u0161 si mi do\u0161ao u nevrijeme. Ne znam kako \u0107emo dalje ti i ja sa tim tvojim ocem? Nije svojoj Karin rekao da postoji\u0161. Ah, samo mirno Pamela, mora\u0161 izi\u0107i van tog ludila \u2013 hrabrila je sebe uzdi\u0161u\u0107i.<br \/>Nije joj lako, ali zna da ima divnu porodicu \u2013 porodicu koja je razumije i uz nju je. A porodica u kojoj su njeni \u010dlanovi jedni na druge upu\u0107eni, oslonac je i \u010dvrst stub sigurnosti kako pojedincu, tako i dru\u0161tvu. Va\u017enost porodice je neprikosnovena i kao takva mora se sa\u010duvati \u2013 poru\u010duje autorka romana.<br \/>No, u biti svake osobe koju je zadesila ne\u017eeljena situacija je da se te situacije rije\u0161i. Pamela, glavna junakinja romana, svojom borbom to i uspijeva usprkos mnogobrojnim te\u0161ko\u0107ama koje su se prosto nizale.<br \/>Po ko zna koji put, potvrdilo se da je \u017eivot jedna velika borba. Ako \u017eelimo uspjeti, moramo biti borci.<br \/>U toj borbi, pobjedonosno oru\u017eje je ljubav i \u010dvrsta vjera s nadom da nepravda mora biti pora\u017eena, i da svakako postoje dobri ljudi. Otuda i snaga da se istraje.<\/p><p>\u2013 Va\u0161a k\u0107erka, draga moja, svi\u0111a se mojem sinu Rolfu. On do sada nije nai\u0161ao na djevojku koju bi doveo na na\u0161e imanje \u2013 \u2013 re\u010de Rolfova majka Pamelinoj majci.<br \/>\u2013 Moja k\u0107erka ima sina. Ne pa\u0161e momak uz \u017eenu sa djetetom.<br \/>\u2013 To nema nikakve veze. Mali je zlatno dijete. Tako smo ga zavoljeli.<br \/>\u2013 Vidjet \u0107emo i \u0161to joj doktori savjetuju. Sada je ona u njihovim rukama.<br \/>\u2013 Nije ona na pravom mjestu \u2013 re\u010de Rolf. Oni su nju proglasili za du\u0161evnog bolesnika, a ja, u dubini mojeg srca, osje\u0107am da ona nije bolesna. Ne od te shizofrenije. Ona je \u0161kolovana i preduzimljiva \u017eena, a takvim strancima mnogi ovdje nisu blagonakloni. To \u0161to je dobila otkaz nije njena krivica, ve\u0107 onih koji su se gurali za bolje radno mjesto. Radio sam ja u dr\u017eavnoj slu\u017ebi par godina i bilo mi je dosta svega. Pobjegao sam ovdje na selo, gdje mogu obavljati svoj posao tako, da mi \u010dini zadovoljstvo.<\/p><p>Rolf je u pravu. Nije njoj bilo mjesto na psihijatriji, ali\u2026<br \/>No, treba imati na umu da dobru osobu uvijek \u010deka dobro. Kad-tad.<br \/>Glavna odlika Milkinog stvarala\u010dkog odraza, izme\u0111u ostalog je i to \u0161to poznaje \u017eivot, i zna da je svaki pojedinac na ovome svijetu izlo\u017een raznim opasnostima i isku\u0161enjima. Pripovjedanje je pro\u017eeto osjetljivo\u0161\u0107u na sve vrste tuge, a doga\u0111aji se naslanjaju jedni na druge i \u010dine roman vrlo \u010ditljivim.<br \/>A poslije i\u0161\u010ditavanja, i kada zatvori knjigu, \u010ditalac \u0107e jo\u0161 dugo u sebi nositi mnogobrojne slike. Slike, koje se pamte.<br \/>S tim u vezi, slobodno se mo\u017ee re\u0107i da je spisateljica pokazala vje\u0161tinu pri\u010danja i to, ovoga puta, za stepenicu vi\u0161e od prethodnog. Jednostavno, njeno pri\u010danje pokre\u0107e.<br \/>I na kraju osvrta na roman \u201cSpas od ludila\u201d, nadoveza\u0107u se na rije\u010di Jovana Du\u010di\u0107a i re\u0107i sljede\u0107e:<br \/>Da je du\u0161a Milke Kajgani\u0107 individualna, a sve prethodne rije\u010di istinite, znaju \u010ditaoci njenih dosada\u0161njih djela.<br \/>A roman \u201cSpas od ludila\u201d, pe\u010dat je koji to potvr\u0111uje.<\/p><p><em><strong>Cirih, 04.04.2018. Sava Gaji\u0107 Ivi\u0107, spisateljica<\/strong><\/em><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-708b54d elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"708b54d\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">..ovdje odlomak iz knjige\u2026<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-f05f5ec elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"f05f5ec\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p>Sna\u017ena ljetna oluja&nbsp; spremala se tog augustovskog popodneva u zalivu na \u010dijoj pla\u017ei su turisti skupljali svoje ru\u010dnike i madrace da se sklone od sna\u017enog vjetra i pobje\u0161njelih morskih valova. Pored pje\u0161\u010dane staze u samoj borovoj \u0161umi nalazili su se \u0161tandovi za raznoraznom robom, prekriveni zelenim platnenim krovovima, ceradom od tvrdog materijala. Pored ru\u010dnika, madraca, sandala za u more, maski za ronjenje, spasonosnih pojaseva i narukvica, bilo je tu i majica bijele i svjetlo plave boje sa natpisima i slikama grada Pule, njene Arene i njenog Medulin kampa. Za tim \u0161tandom stajala je jedna visoka \u017eena crne kose u loknama koje su izra\u017eavale njeno lijepo lice i nijemo posmatrala tu u\u017eurbanost koju je itekako dobro poznavala. Godinama je tu, za tom tezgom,&nbsp; od Uskrsa kada stignu prvi turisti na Jadran, pa sve do kraja oktobra kada se zavr\u0161ava i sezona kupanja na Istarskom poluotoku. Ki\u0161a je dobrano dobovala i tu je skloni\u0161te prona\u0161ao vitak visoki mladi\u0107 svjetle puti i kovr\u010dave kose.<br>Eda je i po tim anatomskim znacima znala jako dobro da ocijeni odakle sti\u017ee koji turist pa se tako uvijek odmah i obra\u0107ala nepoznatim na njihovom materinjem jeziku.<br>\u2013 Jo\u0161 malo strpljenja pa \u0107e pro\u0107i i tih petnaest minuta i vrijeme \u0107e se smiriti \u2013 i obrati se nepoznatom na te\u010dnom njema\u010dkom jeziku. Neznanac je pogleda i pru\u017ei svoju od sunca preplanulu ruku.<br>\u2013 Tom.<br>\u2013 Eda.<br>\u2013 Vi govorite jako lijepim njema\u010dkim jezikom, to bi mi u \u0160vicarskoj rekli, njegovanim.<br>\u2013 Ah, to mi svi njema\u010dki turisti ka\u017eu. Znate, moram se pred njima pravdati, da ja nisam nikad radila ni u Njema\u010dkoj, ni u Austriji, ni u \u0160vicarskoj.<br>\u2013 Jeste li Vi Hrvatica?<br>\u2013 Ne, nisam. Ja sam Talijanka, ro\u0111ena u Trstu 1954.godine. Moji su roditelji Talijani i&nbsp; \u017eivjeli su ovdje u Istri. Onda je do\u0161ao taj oktobar i&nbsp; \u010detrdeset i osam sati odluke.<br>\u2013 Izvinite, ne znam o \u010demu pri\u010date. Prvi put sam ovdje u Istri i ne poznajem va\u0161u historiju.<br>\u2013 Jeste li kad \u010duli za optante? Znate, mi smo u Istri bili podijeljeni poslije Drugog svjetskog rata na Zonu A i Zonu B. Onda je do\u0161ao dogovor Tita i Churchilla. Nama je data sloboda da u roku od dva dana odlu\u010dimo gdje \u0107emo \u017eivjeti, da li u Jugoslaviji ili u Italiji. Svi \u0161kolovaniji ljudi su se opredijelili za Italiju. Majka je bila trudna sa mnom i poslu\u0161ala je oca koji je \u017earko \u017eelio da se rodim u Italiji i da tako svojim ro\u0111enjem potvrdim da sam Talijanka. Tako da sam tamo ostala, provela djetinjstvo, i\u0161la u talijanske \u0161kole i izu\u010dila trgova\u010dki zanat.<br>&nbsp; &nbsp;\u2013 Da li od ove trgovine \u017eivite?<br>&nbsp;&nbsp; \u2013 Da, kako da ne. Radim ja i u dr\u017eavnoj firmi, radim isto kao trgovac u prvoj smjeni do dva sata popodne. Onda idem ku\u0107i, spremam ru\u010dak za mu\u017ea i djecu i onda od \u010detiri sata popodne ovdje smo.<br>\u2013 \u0160ta Vam mu\u017e radi? Da li i on poma\u017ee?<br>\u2013 On je ovdje manje nego mi, dovozi robu, tiska natpise na majicama, vi\u0161e je na na\u0161oj ku\u0107i koju smo eto zapo\u010deli. Mu\u017e mi je elektri\u010dar i zaposlen je ovdje u na\u0161em brodogradili\u0161tu.<br>\u2013 A djeca, koliko su ona velika?<br>\u2013 K\u0107erka ima dvadeset godina, a sin osamnaest.<br>\u2013 A gdje su oni sada?<br>\u2013 Sin je danas do podne, kad je more bilo mirno, ronio.<br>\u2013 \u0160ta je izronio?<br>\u2013 \u0160koljke, rakove, bude i za trgovinu i za jelo. Jo\u0161 dok je bio dje\u010darac po\u010deo je plivati, pa uzeo satove ronjenja pa je sve te morske \u017eivotinjice prodavao ovdje kraj nas i bio uspje\u0161an. Znate, turiste ga primjete, a on je vrlo zanimljiv i kupuju te stvar\u010dice sa njegove klupice gdje je on tu svoju robu poslagao sa napisanim cjenikom koliko \u0161ta ko\u0161ta. Da \u0161to manje pri\u010da, a da se smije\u0161i \u010dim se turist nagne prema njemu i njegovoj klupici.<br>\u2013 A drugo dijete?<br>\u2013 Pamela je pametna djevojka. I ona radi ovdje u birou i svako popodne je ovdje. Oko nje se skuplja mlade\u017e, pa ih ona upu\u0107uje gdje mogu mladi uve\u010de iza\u0107i i dobrano se provesti.<br>\u2013 \u010cetiri sata je pro\u0161lo, a nje jo\u0161 nema.<br>\u2013 Ma oti\u0161la je ona u Rijeku. Idu\u0107i mjeseci po\u010dinju ispitni rokovi&nbsp; i upisi pa je oti\u0161la na fakultet da upi\u0161e drugu godinu. Brinem se uvijek jer je oti\u0161la autom. Znate kako majke uvijek misle da \u0107e se ne\u0161to lo\u0161e dogoditi tako da sam sretna kad prepoznam zvuk motora na\u0161eg auta kad se pribli\u017eava.<br>\u2013&nbsp; A \u0161ta studira Pamela?<br>\u2013 Vi ste ve\u0107 zapamtili i njeno ime. Pravo, pravo studira. Po-lo\u017eila je sve ispite i upisala drugu godinu i nju sada \u201c\u010disti\u201d. Kao vanredan student.<br>\u2013 Da li je polo\u017eila rimsko pravo?<br>\u2013 Je, je, iz prvog poku\u0161aja. Dobila je vrlo dobar ocjenu. Znate, gledala sam ja tu njenu knjigu. Tamo je do pola stranice latinski tekst, a onda slijedi lekcija o pravu Rimljana na na\u0161em jeziku. Kako je Pameli materinji jezik talijanski, tako je ta nevjerojatna sli\u010dnost sa latinskim pa je neke lekcije samo dva tri puta pro\u010ditala i naravno zapamtila.<br>\u2013 Pa kada je o\u010dekujete?<br>\u2013 Ve\u010deras. Ne\u0107e dolaziti ovamo nego \u0107e poslije puta oti\u0107i jo\u0161 po materijala. Mi imamo ma\u0161ine za majice u stanu tako da \u0107e ona pripremiti robu za sutra. Vikend je pred nama, a mi&nbsp; se njemu uvijek obradujemo. Zbog turista koji odlaze i ho\u0107e neki suvenir sa sobom ponijeti ili dolaze novi pa ho\u0107e uspomenu. Nego, izvinite da ja Vas ne\u0161to pitam, odkuda Vi znate za rimsko pravo?<br>\u2013 I ja sam upisao pravo u Z\u00fcrichu, ali kad je do\u0161ao predmet rimsko pravo, ja to nisam razumio i ispisao se i pre\u0161ao na ekonomiju.<br>\u2013 Kod moje Pamele, to je obratno. Ona je zavr\u0161ila ovdje u Puli ekonomsku \u0161kolu pa oti\u0161la na pravo, a mi smo \u017eeljeli da studira ekonomiju.<br>\u2013 Kad zavr\u0161i studij , gdje bi htjela raditi kao pravnik?<br>\u2013 Ona ma\u0161ta da bude advokat. \u017deli biti samostalna. Na-pravili smo u nacrtu na\u0161e ku\u0107e i&nbsp; prostoriju koja bi mogla biti kancelarija da ima gdje primati svoje stranke.<br>\u2013 Evo dok smo mi razgovarali, more je postalo mirnije, a i sunce ponovo grije, kao da pred sat vremena nije bila oluja. Odoh ja na pla\u017eu, hvala Vam na razgovoru. Radovalo bi me da upoznam ne samo Va\u0161u k\u0107erku, nego i sina. Niste mi rekli kako se on zove? Dino, Alfredo,Guiseppe?<br>\u2013 Ah, zove se Marjan.<br>\u2013 Nije talijansko ime, a za\u0161to ste uzdahnuli?<br>&nbsp; \u2013 Moj mu\u017e se zove Todor. On je slu\u017eio vojsku u Splitu, a iznad Splita je velika planina Marjan. Tamo su kao vojnici svaki dan imali neke vje\u017ebe pa je zavolio to brdo tako jako da je eto i na\u0161em sinu dao dalmatinsko ime. Tome, ako do\u0111ete sutra na pla\u017eu poslije \u010detiri sata, tu \u0107e biti i Pamela i Marjan pa ih mo\u017eete upoznati.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Spas od ludila SNAGA I VA\u017dNOST PORODICE Porodica i pravilan odgoj, faktor je na\u0161e sre\u0107ne budu\u0107no-sti. Slab odgoj je na\u0161e budu\u0107e zlo, na\u0161e budu\u0107e suze, na\u0161a krivica prema drugim ljudima, prema na\u0161oj domovini. (Anton S.Makarenko) U knji\u017eevnom djelu (kao i u svakom umjetni\u010dkom djelu), postoji i faktor du\u0161evni. U knji\u017eevonsti je to onaj elemenat koji&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":892,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"elementor_header_footer","format":"standard","meta":{"_kad_post_transparent":"default","_kad_post_title":"default","_kad_post_layout":"default","_kad_post_sidebar_id":"","_kad_post_content_style":"default","_kad_post_vertical_padding":"default","_kad_post_feature":"","_kad_post_feature_position":"","_kad_post_header":false,"_kad_post_footer":false,"_kad_post_classname":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1016","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.kajganic.ch\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1016","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.kajganic.ch\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.kajganic.ch\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.kajganic.ch\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.kajganic.ch\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1016"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/www.kajganic.ch\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1016\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.kajganic.ch\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/892"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.kajganic.ch\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1016"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.kajganic.ch\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1016"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.kajganic.ch\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1016"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}